Biciklizam

JU NP PAKLENICA

Bicikliranje je moguće na cesti od Starigrada do Velikog Vaganca i dalje prema Velikom Rujnu. Također se koristi cesta od Modriča do Libinjske kose.

Poučna staza od centra Starigrada do Modriča slijedi južnu ranicu parka i česta je tura za bicikliranje.

JU PP VELEBIT

 Krasno staza 1

Od početne točke staza ide glavnom cestom u smjeru Senja prolazeći kroz zaselak Glavaši te se laganim usponom nastavlja dalje istom cestom do odvojka za svetište Majke Božje od Krasna na Plasi. 

Do svetišta dalje vodi dobra makadamska cesta (u dužini od 5 km) blagog uspona, koja dijelom prolazi kroz bjelogoričnu i crnogoričnu šumu, a dijelom pruža predivan panoramski vidik na Krasno i okolne vrhove koji ga nadvisuju. Prije same crkve Majke Božje od Krasna ponovno počinje asfalt, odakle se staza serpentinama spušta prema zaseoku Devčići na glavnoj cesti.

U svetištu svakako treba posjetiti crkvu Majke Božje od Krasna iz 17. stoljeća. Ako kod crkve skrenete desno prema motelu, pružit će vam se prekrasan vidik na Krasno, ali i dijelove Gackog i Ličkog polja, a za dobre vidljivosti i na vrhove južnog Velebita i ličke Plješevice.

Kod Devčića staza skreće desno glavnom cestom do zaseoka Krčić gdje ponovno skreće desno na lokalnu asfaltiranu cestu koja vodi kroz zaselak Dujmišići i Polje gdje se ponovno spaja na glavnu cestu nastavljajući dalje do početne točke.

U Dujmišićima se mogu vidjeti stare šterne od klesanog kamena, različitih oblika, često s otvorima „grljcima“ isklesanima iz jednog kamena, na kojima možete utažiti žeđ ili čuti njihovu povijest od ljubaznih domaćina.

U Polju se može vidjeti i župna crkva sv. Ante, te razgledati Muzej šumarstva – jedini u Hrvatskoj.

• Dužina staze: 14 km
• Visinska razlika: 250 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
• Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
• Vrsta staze: Makadam 35%, asfalt 65%

Krasno staza 2

Od početne točke staza vodi glavnom cestom do zaseoka Polje odakle se odvaja lijevo i preko zaseoka Dujmišići do Krčića gdje se ponovno spaja na glavnu cestu kojom preko Devčića ide u smjeru Otočca. Staza zatim skreće desno u smjeru Kosinja asfaltnom cestom u dužini od 1,8 km, pa zatim ponovno desno na makadam, a nakon 300 m opet skreće desno na šumski kolski put koji se u početku blago penje, a zatim se nešto strmije spušta.

Ovo je najteža dionica staze i treba biti oprezan zbog nepredvidivog oštrog kamenja i blata. Za manje iskusne bicikliste preporuča se silazak s bicikla na ovoj dionici. Staza se nakon 1 km ponovno spaja na makadamski put koji vodi kroz živopisni krajobraz pašnjaka, kamenih zidova i crnogorične šume do zaseoka Dolac odakle dalje ide asfaltiranom cestom 2,3 km do početne točke.

Druga varijanta: 100 m iza zaseoka Devčići skrene se desno na makadamsku cestu s koje se pruža lijep pogled na zaselak Dolac, a koja se nakon 2 km ponovno spaja na asfaltnu cestu kojom se nastavlja do početne točke.

• Dužina staze: 12 km
• Visinska razlika: 150 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
• Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
• Vrsta staze: Makadam 25%, asfalt 75%

Napomene: 1 km staze je teža dionica koja ide po šumskoj vlaki.

Krasno staza 3

U početku kao i staza 1 vodi sve do odmorišta Jatare nakon čega skreće desno na makadamsku cestu kojom se nakon 2,5 km dolazi do zaseoka Dujmišići. Oni koji žele kombinirati više staza mogu 200 m prije Dujmišića na račvanju nastaviti ravno i doći na stazu 1 i 2 kod Devčića.

Put prolazi kroz živopisni krajolik kamenih suhozida, prirodnih kamenih skulptura, mirisnog ljekovitog bilja, a s njega se pruža vidik na krasnarske zaseoke i okolne vrhove.

Ova staza je posebno zanimljiva u jesen kada se uz nju mogu pronaći pa i iskušati razni šumski plodovi (lješnjaci, drijen, glog, šipak). Od zaseoka Dujmišići staza se dalje ponovno poklapa sa stazom 1 do početne točke.

• Dužina staze: 7 km
• Visinska razlika: 12 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
• Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
• Vrsta staze: Makadam 45%, asfalt 55%

Krasno staza 4

Kreće se od početne točke kao i kod staza 1 i 3, ali se u zaseoku Krč (na križanju cesta Senj – Štirovača) skreće lijevo prema Štirovači. Nakon 150 metara u zaseoku Anići skreće se desno asfaltiranom cestom u smjeru Zavižana, tj. zaseoka Vukelići.

Sto metara nakon zadnjih kuća, a prije kraja asfalta staza vodi desno makadamskom cestom koja u hladovini crnogorične i bjelogorične šume vijuga između zelenih pašnjaka ograđenih kamenim suhozidima.

Nakon 1,7 km staza se lijevo odvaja na kolski put kojim se nakon 500 metara dolazi do zaseoka Ivetići. Odatle dalje nastavlja asfaltom do zaseoka Glavaši i glavne ceste kojom se vozi natrag do raskrižja Krč i dalje istim putem do početne točke.

U Glavašima se može posjetiti krasnarski park sa zasađenim autohtonim biljnim vrstama, uređenim stazama i klupama za odmor. Ovu stazu preporučujemo onima s manje biciklističkog iskustva.

• Dužina staze: 7 km
• Visinska razlika: 100 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
• Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
• Vrsta staze: Makadam 35%, asfalt 65%

Senj - Oltari

Sve tri staze vode vas po zapadnoj velebitskoj padini okrenutoj prema moru s vidicima na Kvarnerski zaljev i otoke. Staze su obilježene lokalne i šumske ceste koje povezuju mala živopisna planinska naselja, između kojih se izmjenjuju kamenjarski travnjaci, šume bora i bukve te impresivni vidici na more.

Staze Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari u početku (prvih 8 km) su nešto većeg nagiba pa uspon iziskuje veći napor, ali kasnije, prelaskom na makadam, uspon je blaži te je sav trud nagrađen prekrasnim vidicima.

Ovdje svakako treba posjetiti vidikovac Crni vrh, odakle se pruža pogled na cijeli Kvarner, otoke i velebitsko primorje. Staza Vratnik – Oltari počinje na 700 m nadmorske visine, zbog čega je manje zahtjevna od staza Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari, ali ništa manje atraktivna.

• Dužina staze: 19,4 km
• Visinska razlika: 903 m
• Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
• Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
• Vrsta staze: Makadam 46%, asfalt 54%

Napomene: Može se kombinirati sa stazama Sv. Juraj – Oltari i Vratnik – Oltari u kružnu turu.

Sv. Juraj – Oltari

Sve tri staze vode vas po zapadnoj velebitskoj padini okrenutoj prema moru s vidicima na Kvarnerski zaljev i otoke. Staze su obilježene lokalne i šumske ceste koje povezuju mala živopisna planinska naselja, između kojih se izmjenjuju kamenjarski travnjaci, šume bora i bukve te impresivni vidici na more.

Staze Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari u početku (prvih 8 km) su nešto većeg nagiba pa uspon iziskuje veći napor, ali kasnije, prelaskom na makadam, uspon je blaži te je sav trud nagrađen prekrasnim vidicima.

Ovdje svakako treba posjetiti vidikovac Crni vrh, odakle se pruža pogled na cijeli Kvarner, otoke i velebitsko primorje. Staza Vratnik – Oltari počinje na 700 m nadmorske visine, zbog čega je manje zahtjevna od staza Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari, ali ništa manje atraktivna.

• Dužina staze: 17 km
• Visinska razlika: 947 m
• Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
• Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
• Vrsta staze: Makadam 38%, asfalt 32%

Napomene: Može se kombinirati sa stazama Senj – Oltari i Vratnik – Oltari u kružnu turu.

Vratnik – Oltari

Sve tri staze vode vas po zapadnoj velebitskoj padini okrenutoj prema moru s vidicima na Kvarnerski zaljev i otoke. Staze su obilježene lokalne i šumske ceste koje povezuju mala živopisna planinska naselja, između kojih se izmjenjuju kamenjarski travnjaci, šume bora i bukve te impresivni vidici na more.

Staze Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari u početku (prvih 8 km) su nešto većeg nagiba pa uspon iziskuje veći napor, ali kasnije, prelaskom na makadam, uspon je blaži te je sav trud nagrađen prekrasnim vidicima.

Ovdje svakako treba posjetiti vidikovac Crni vrh, odakle se pruža pogled na cijeli Kvarner, otoke i velebitsko primorje. Staza Vratnik – Oltari počinje na 700 m nadmorske visine, zbog čega je manje zahtjevna od staza Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari, ali ništa manje atraktivna.

• Dužina staze: 14,8 km
• Visinska razlika: 256 m
• Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
• Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
• Vrsta staze: Makadam 57%, asfalt 43%

Napomene: Može se kombinirati sa stazama Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari u kružnu turu.

Oltari – Duliba – Krasno

Od Oltara se vozite cestom (LC 1933) kroz šumu sve do Krasna. Na pola puta ove dionice nalazi se raskrižje staza, desno se ide prema Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, a ravno se nastavlja prema Krasnu. Krasno je planinsko naselje s 450 stanovnika, smješteno u samom srcu sjevernog Velebita. Karakterizira ga 13 zaselaka smještenih na rubu polja.

U Krasnu se nalaze 4 kružne biciklističke staze koje su na karti označene različitim bojama. Prolazeći njima, možete upoznati samo mjesto i uživati u panoramskim vidicima na to najveće velebitsko naselje i vrhove koji ga okružuju te posjetiti infocentar NP Sjeverni Velebit ili Muzej šumarstva.

• Dužina staze: 10,8 km
• Visinska razlika: 207 m
• Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
• Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
• Vrsta staze: Makadam 29%, asfalt 71%

Napomene: Nadovezuju se 4 kružne biciklističke staze po Krasnu.

Oltari – Zavižan – Lom – Lubenovac – Alan

Od Oltara staza prema Nacionalnalnom parku Sjeverni Velebit vodi asfaltiranom cestom sve do službenog ulaza u Park na Babić Siči, a dalje nastavlja makadamom do Zavižana i Malog Loma, gdje se spaja na asfaltiranu cestu (ŽC 5126). Staza zatim ide u smjeru juga, da bi nakon 3 km, kod Planinarske kuće Careva kuća, skrenula desno na makadam kojim nastavlja preko Lubenovca, sve do Alana.

Ova će vas staza dovesti do prekrasnih mjesta na kojima možete saznati više o velebitskim posebnostima, uživati u nezaboravnim krajolicima i bogatstvu bioraznolikosti, diviti se gorostasnim kukovima ispod kojih prolazite ili se opustiti na terasama Planinarskog doma Zavižan ili Alan uz najljepše zalaske sunca.

• Dužina staze: 44,5 km
• Visinska razlika: 207 m
• Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
• Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
• Vrsta staze: Makadam 68%, asfalt 32%

Brušane – Rizvanuša – Brušane (srednji Velebit)

Početna točka staze nalazi se u Brušanima, na početku Takalica (Stara pila). Staza skreće s glavne ceste Gospić – Karlobag na makadamsku cestu prema Brušanskoj Dulibi, te prolazi kroz krajolik bogat raznim biljnim vrstama (glog, grab, šipak, lijeska, crni bor, bukva).

Sa staze se pruža pogled na okolne vrhove od kojih se posebno ističu Konjevača i Sadikovac. Nakon 3 km stiže se na proplanak uz koji teče potok Suvaja i gdje se može zastati i otpočinuti u natkrivenoj drvenoj kućici. Staza dalje presijeca Suvaju te nastavlja drugom stranom Brušanske Dulibe.

Na 9,3 km od početne točke dolazi se na križanje gdje je moguće izabrati 2 pravca: za Brušane (ruta 1a) ili za Rizvanušu (ruta 1b). Rutom 1a skreće se ulijevo u pravcu Brušana gdje se stiže nakon 3,3 km i nakon dolaska na glavnu cestu i skretanja ulijevo dolazi se do početne točke.

Skretanjem udesno nakon dolaska na glavnu cestu može se kroz selo Brušane stići do Rizvanuše. Ova varijanta staze duga je 14 km.

Ruta 1b je duža tura i na križanju (9,3 km) nastavlja se ravno prema Rizvanuši. Staza prolazi kroz bukovu šumu i ljeti je osobito ugodna zbog hlada koji pruža. Sa staze se pruža lijep pogled na Dulibu i okolne vrhove.

Na 17. km dolazi se u pitoreskno podvelebitsko selo Rizvanuša gdje staza dalje nastavlja asfaltom i vodi do spajanja na glavnu cestu Gospić – Karlobag, a zatim skreće lijevo i kroz Brušane se vraća na početnu točku.

Ova varijanta staze duga je 24 km.

• Dužina staze:
  - Kraća tura: 14 km,
  - Duža tura: 24 km
• Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
• Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
• Vrsta staze:
  - Kraća tura: 80% makadam, 20% asfalt,
  - Duža tura: 70% makadam, 30% asfalt

Baške Oštarije – Stupačinovo – Prpići (srednji Velebit)

Početna točka staze je ispred hotela Velebno nakon čega se kreće desno glavnom cestom prema Karlobagu i nakon 400 m ponovno skreće desno prema selu Stupačinovo. Ovim dijelom staza je asfaltirana i prolazi kroz bukovu šumu, dok nakon 2,4 km skreće ulijevo na makadam.

Na ovom području pruža se pogled na Dabarske kukove s desne strane te se prolazi podno brda Badanj. Nakon 3,4 km staza se počinje spuštati prema zaseoku Prpići gdje je potreban oprez zbog oštrog kamenja i blata (manje iskusnim biciklistima preporuča se silazak s bicikla na ovoj dionici).

Nakon 500 m staza se spaja na užu asfaltiranu cestu koja vodi do glavne ceste Gospić – Karlobag (5,1 km).

Prije silaska na glavnu cestu preporuča se odlazak na vidikovac Kubus s kojeg se pruža predivan pogled na otok Pag i more s jedne, te oštarijsku udolinu i velebitske vrhove s druge strane. Nedaleko od vidikovca nalazi se Planinarska kuća Prpa.

Glavnom cestom vraćamo se prema početnoj točki, odnosno hotelu Velebno. Budući da je staza relativno kratka, preporučamo da nastavak svog posjeta Baškim Oštarijama provedete u šetnji poučnom stazom Terezijana na kojoj ćete, u kratkom roku, iskusiti oba lica Velebita – ličko i primorsko.

Na Oštarijama se nalazi još jedan planinarski dom (PD Vila Velebita) i to na glavnoj cesti kada se krene u pravcu Gospića.

• Dužina staze: 7 km
• Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
• Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
• Vrsta staze: Makadam 15%, asfalt 80%, strma šumska staza 5%

Staza Južni Velebit

Staza počinje uz državnu cestu D 27 Gračac – Obrovac, na odvojku za Kaštel Žegarski, odakle spuštajući se prolazi kroz krajolik obrastao niskim grmljem i makijom. Ovdje je potrebna oprezna vožnja zbog jake strmine i oštrih zavoja.

Nakon 4,5 km moguće skretanje udesno (ruta a) na makadamski put prema Ravnom Golubiću. Nakon 1,5 km stiže se u selo odakle se pješice može nastaviti označenom planinarskom stazom do vidikovca gdje se pruža prekrasan pogled na Sastavke – ušće Krupe u Zrmanju (1 h).

Nastavak staze vodi do škole u Golubiću (5,8 km) gdje je moguća ruta b: skreće se desno na makadamsku stazu i nakon 1 km stiže se do zadnjih kuća odakle se pruža veličanstven vidik na kanjon Krupe. Ukoliko vam vrijeme dopušta, preporučamo da se spustite planinarskom stazom pješice do Kudina mosta koji već stoljećima postojano odolijeva naletima vode spajajući obje obale Krupe.

Od Golubića staza dalje kreće u pravcu Kaštel Žegarskog i nakon manje od kilometra stiže do vidikovca iznad strmog kanjona rječice Krnjeze odakle se pruža pogled na ušće Krnjeze u Krupu. Od vidikovca staza se spušta prema manastiru Krupi (11,4 km) te nastavlja prema Kaštel Žegarskom (17,3 km) kroz koji protječe jedna od najljepših i najčišćih hrvatskih rijeka – Zrmanja. Ovdje se također nalazi i početak rafting staze za sve željne rafting avanture na Zrmanji.

Nakon izlaska iz naselja Kaštel Žegarski skreće se desno u pravcu Obrovca. Odavde se pruža pogled na duboko usječen kanjon Zrmanje. Nakon sela Bogatnik (23,9 km) staza se odvaja desno prema Bilišanima i nastavlja makadamskim putem. Sa staze se pružaju vidici na kanjon Zrmanje te na vrhove Velebita.

Nakon 29,3 km staza nastavlja asfaltom prema Bilišanima gdje nakon 1,6 km skreće desno na makadam te stiže do Muškovaca gdje je završetak biciklističke staze. U Muškovcima je ujedno i završetak rafting staze. Ovdje se možete odmoriti i okrijepiti, prošetati do Berberovog buka, obići selo Ogare, osvježiti se od ljetnih vrućina kupanjem u bistroj Zrmanji, te otići na vožnju čamcem.

• Dužina staze: 30,9 km
• Visinska razlika: 560 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada
• Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
• Vrsta staze: Makadam 15%, asfalt 85%

JU PP TELAŠĆICA

Dugootočka glavna prometna cesta je slabo prometna te je stoga pogodna za vožnju biciklom. Međutim, u jeku ljetne sezone na otoku, naravno, poraste i broj posjetitelja te je nužno pridržavati se mjera sigurnosti u vožnji biciklom na glavnoj otočnoj prometnici.

Dugi otok zajedno sa područjem Parka prirode Telašćica sve je više poželjna biciklistička destinacija, stoga je i za područje otoka razvijena i detaljno razrađena Biciklistička karta u kojoj se navode sve dostupne biciklističke rute te njihova dužina i težina. Za sve informacije obratite se Turističkoj zajednici Dugi otok.

Mjere sigurnosti: kretanjem po prometnici biciklisti se moraju držati što bliže desnog ruba prometne trake, a ako se kreću u skupinama, moraju se kretati jedan iza drugoga. Također, vozači bicikli za vrijeme vožnje na cesti moraju nositi zaštitnu kacigu. Prometnicom smije voziti bicikl osoba koja je navršila 14 godina.