Pješačenje

JU NP PAKLENICA

Mogućnosti jednostavnijih šetnji za učenike na poučnoj stazi Pjeskarica, i vidikovcem Paklarić s kojeg se pruža jedinstven pogled na Podvelebitski kanal. 

Cjelodnevni izleti i šetnje od ulazne recepcije do Planinarskog doma glavnom turističkom stazom uz mogućnost posjete špilji Manita peć ili kraće pješačke ture do šumarske kuće Lugarnice.

Duge planinarske ture na najposjećenije vrhunce Velebita, Vaganski vrh i Sveto brdo.

JU PP VELEBIT

Terezijana

Poučna staza Terezijana dio je stare austrougarske ceste izgrađene 1786. godine radi boljeg povezivanja Gospića s Karlobagom. Poučna staza počinje na Baškim Oštarijama (924 m/nv), te se spušta do vidikovca iznad sela Konjsko (655 m/nv) u dužini od 3 km. Ovo je duža tura i traje 2,5 do 3 sata.

Također je u ponudi i kraća pješačka tura od oko 1,5 sat gdje se prvu trećinu puta (do Oštarijskog Ždrila) slijedi Terezijanu, nakon čega slijedi lagani uspon na vrh Debela kosa (972 m/nv). Uspon nije zahtjevan i mogu ga proći i ljudi slabije kondicije.

Nakon kraće šetnje hrptom Debele kose, odakle se pružaju prekrasni vidici na Jadransko more i otok Pag s jedne strane te dolinu Baških Oštarija s druge strane, stazom se spušta do prijevoja Oštarijska vrata.

Ministarstvo kulture proglasilo je 2007. godine Terezijanu kulturnim dobrom.

Kudin most

Posjetom poučnoj stazi Kudin most upoznaje se najljepši dio rijeke Krupe s njezinim raskošnim slapovima i sedrenim kaskadama. S poučne staze od sela Golubić do Kudinog mosta otvaraju se iznenađujući vidici na modrozelenu Krupu i na njezinu sedrenu barijeru zvanu Deveterac.

Deveterac je dobio ime po devet sedrenih kaskada koje završavaju visokim slapom preko kojeg vodi Kudin most. Ovaj je most najstariji očuvani prijelaz preko Krupe, a izgrađen je u suhozidu, na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće.

Sastoji se od 12 lukova izrađenih od sedrenih blokova i isto toliko kamenih stupova. Most je preventivno zaštićen kao spomenik kulture.

• Dužina staze: 1.6 km (povratak istim putem)
• Trajanje obilaska: 2 h
• Visinska razlika: 170 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim uvjetima)
• Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Vrsta staze: Planinarska staza (100%)
• Broj interpretativnih ploča: 4

Starigrad Senjski – Donja Klada

Kroz povijest, komunikacija između Starigrada i Lukova odvijala se morskim putem. Izgradnjom staze 1847.g. ostvarena je i nužna kopnena veza između ova dva priobalna naselja. U dužini od 10 km staza prolazi kroz nisku živopisnih uvala sa starim ribarskim naseljima.

Stazu su izgradili sami mještani koji su, kao i većina podgoraca, bili vješti u obradi i slaganju kamena. Ta vještina se očituje na svakom koraku - u gradnji kuća, šterna, cesta i staza, te suhozida. Napravljeni da prkose vremenu, suhozidi su slagani kamen po kamen, jedan na drugi, bez ikakvog vezivnog materijala.

Suhozidna gradnja nije samo vrijedno kulturno i povijesno blago, nego i stanište različitih vrsta biljaka i životinja. Prva 3 km koja vode do Donje Klade, staza je bolje očuvana i uređena kao poučna staza. Široka je oko 1 m. Ovdje se osim kretanja na svježem zraku, upoznavanja prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog kraja, također može uživati u ugodnim vidicima na obližnje otoke Rab i Goli otok.

Na prvom dijelu staze od Starigrada, vodi odvojak za staru gradinu. Povoljni i zaštićeni položaj ove gradine omogućio je naseljenost od prapovijesti preko antike u srednji i novi vijek o čemu nam svjedoče brojni ostaci materijalne kulture.

Uz cijelu stazu nalazimo tipičnu primorsku vegetaciju (makija, primorski travnjaci i kamenjar.

Kako doći?
Obilazak staze možete početi u Starigradu ili u Donjoj Kladi. Od Senja se krene jadranskom magistralom na jug, te se nakon 24 odnosno 26 km skrene desno prema Donjoj Kladi, odnosno Starigradu.

Staza je namijenjena isključivo pješacima.

Uvala zavratnica

Uvala Zavratnica zbog svojih je prirodnih vrijednosti još 1964. godine proglašena značajnim krajobrazom. Do Zavratnice se može doći pješačkom stazom uz more iz pravca Jablanca, kao i spustiti se do uvale planinarskom stazom iz sela Zavratnica.

Krenete li stazom koja vodi prema vidikovcu iznad uvale, pobliže ćete se upoznati s fenomenom ovog značajnog krajobraza pomoću nekoliko poučnih ploča.

• Dužina staze:  1.8 km Jablanac- Zavratnica  
• 800 m Selo Zavratnica - Zavratnica
• Trajanje obilaska: 15 min
• Visinska razlika: 150 m
• Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine (ovisno o vremenskim uvjetima)
• Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Vrsta staze: Kamena pješačka staza uz more (100%)
• Broj interpretativnih ploča: 4

Napomena: Staza je namijenjena isključivo pješacima.

Prpić polje – Badanj

Kružnom planinarskom stazom posjećuje se masiv Badnja (1079 m) iz pravca zaseoka Prpići (924 m/nv, Baške Oštarije). Na visini od 1079 m pružaju se vidici na najzanimljivije vrhove srednjeg Velebita (Šatorinu, Basaču, Velinac, Prikinuto i Budakovo brdo, Dabarske kukove i dr.), te na otok Pag.

Staza se dalje spušta prema Velikom Papratnjaku i Premužićevoj stazi kojom se nastavlja put do Baških Oštarija i početne točke.

• Dužina trajanja aktivnosti: 3 h
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
• Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti vodu za piće.

Stupačinovo – Ravni Dabar

Put do Ravnog Dabra najvećim dijelom prolazi Premužićevom stazom – od zaseoka Stupačinovo (Baške Oštarije) do Dabarske kose (943 m). Na ovom dijelu staza nema uspona pa njome mogu proći i ljudi nenavikli na planinarenje. 

Od Dabarske kose staza se počinje spuštati do planinarskog doma u Ravnom Dabru (723 m). Ravni Dabar je prostrana krška udolina smještena u središnjem dijelu Dabarskih kukova koja je nekada bila naseljena.

• Dužina trajanja aktivnosti: 6 h
• Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
• Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti vodu za piće.

Štirovača – Jovanović padež – Šatorina

Planinarska staza (markacija) vodi od izvora na Štirovači asfaltiranom cestom do Jovanović padeža (2 km) gdje skreće desno na makadamski put, a nakon 800 m napušta cestu i vodi kroz šumu blago se penjući do planinskog proplanka Dokozina plan (1250 m) gdje izlazi na šumsku cestu.

Nakon 100 m ponovno napušta cestu i ide kroz šumu dobro zidanom stazom, a zadnjih 20 minuta staza napušta šumski hlad i vodi po travnatom obronku sve do vrha. Šatorina je najviši vrh srednjeg Velebita s kojeg se pruža prekrasan pogled na sve četiri strane svijeta, od mora, cijelog velebitskog grebena do Like i planina Bosne, a najimpresivniji je vidikovac na štirovačku kotlinu i prekrasnu crnogoričnu šumu. Ime je dobila zbog svog izduženog travnatog vrha u obliku šatora.

• Dužina staze: 8.5 km
• Težina staze: Srednje teško
• Visinska razlika: 510 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Izvor na Štirovači

Kugina kuća – Težakovačko vrilo – Šatorinski doci – Šatorina

Druga staza do vrha Šatorine vodi od Planinarske kuće Kugina kuća preko izvora Težakovac. U početku staza ide šumskom cestom oko 2 km, a zatim kroz šumu dosta strmo se penjući do pod vrh gdje izlazi na travnate obronke i glavnu stazu prema vrhu.

• Dužina staze: 4.4 km
• Težina staze: Srednje teško
• Visinska razlika: 400 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Šterna na Kuginoj kući i Težakovačko vrilo

Premužićeva staza – Ograđenica – Šatorina

Do Šatorine se također može doći s Premužićeve staze. Staza ide za planinarsko sklonište Ograđenica, a zatim se nastavlja kroz šumu dobro zidanom stazom dok se ne izađe na šumsku cestu. Nakon 50 m skreće desno u šumu gdje se ubrzo spaja s glavnom stazom koja vodi iz Štirovače prema Šatorini.

• Dužina staze: 3.4 km
• Težina staze: Lagano
• Visinska razlika: 270 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Ne

Vranjkova draga – Veliki Kozjak

Početak staze je na županijskoj cesti Krasno – Štirovača kod skretanja za Vranjkovu dragu. Staza u početku ide šumskom makadamskom cestom prema Vranjkovoj dragi, a zatim kombinirano kroz šumu i dijelom cestom. Prolazi pokraj lovačke kuće Vranjkovac i preko livade dalje u šumu, pa kasnije opet dijelom cestom da bi se na prijevoju ispod Oblog kuka odvojila desno kroz šumu sve do vrha, oko 1 sat hoda.

Kozjak (1629 m) je jedan od najimpresivnijih velebitskih vrhova jer se gorostasne stijene strmoglavo izdižu iznad zelenog šumskog pojasa, a svojim izmaknutim položajem od ostalih vrhova pruža prekrasan pogled na velebitski masiv i ličke ravnice.

• Dužina staze: 5 km
• Težina staze: Srednje teško
• Visinska razlika: 440 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Ne

Lubenovac – Veliki Kozjak

Početak staze je na županijskoj cesti Krasno – Štirovača kod skretanja za Vranjkovu dragu. Staza u početku ide šumskom makadamskom cestom prema Vranjkovoj dragi, a zatim kombinirano kroz šumu i dijelom cestom. Prolazi pokraj lovačke kuće Vranjkovac i preko livade dalje u šumu, pa kasnije opet dijelom cestom da bi se na prijevoju ispod Oblog kuka odvojila desno kroz šumu sve do vrha, oko 1 sat hoda.

Kozjak (1629 m) je jedan od najimpresivnijih velebitskih vrhova jer se gorostasne stijene strmoglavo izdižu iznad zelenog šumskog pojasa, a svojim izmaknutim položajem od ostalih vrhova pruža prekrasan pogled na velebitski masiv i ličke ravnice.

• Dužina staze: 5 km
• Težina staze: Srednje teško
• Visinska razlika: 440 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Ne

Premužićevom stazom od Baških Oštarija do Velikog Alana

Premužićeva staza počinje u bukovoj šumi podno vrha Badanj kod zaseoka Stupačinovo (Baške Oštarije) i vodi sve do Zavižana na sjevernom Velebitu. Dio staze od Velikog Alana do Zavižana nalazi se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, dok se ostatak nalazi u Parku prirode Velebit. Od Stupačinova do Dabarske kose staza prolazi kroz bukovu šumu bez uspona.

Na Dabarskoj kosi presijeca je cesta Sušanj – Štirovača. Ovdje staza dalje nastavlja u pravcu Skorpovca koji je nekada bio naseljen, no sada se ovdje samo nalazi planinarsko sklonište. Staza nastavlja dalje prema sjeveru i prolazi iznad nekadašnjih sela Radlovac i Mlinište u pravcu Velikog Alana.

Staza nema velikih visinskih razlika. Obilazak se može početi i od Velikog Alana.

• Dužina staze:  30 km
• Težina staze: Srednje teško
• Visinska razlika: 400 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Šterna kod skloništa Skorpovac; izvor Korita iznad Mliništa, međutim, on ljeti povremeno presuši. Stoga se preporučuje vodu nositi sa sobom.

Napomene: Ovaj dio staze potrebno je prijeći u dva dana hoda. Smještaj možete naći u planinarskim kućama i skloništima u blizini staze (Skorpovac, Ravni Dabar, Kugina kuća, Ograđenica, Alan).

Budakovo brdo – Bačić kuk

Od Skorpovca se Premužićevom stazom krene na jug. Tu se lijevo odvaja uz kamenu ogradu put koji se penje kroz šumu padinom Budakova brda prema njegovu grebenu. Izašavši nakon 1 sata hoda iz šume na gorske livade, prolazi se desno ispod njegova vrha (1317 m).

Od vrha Budakova brda staza se spušta na prijevoj između Budakova brda i Solina, tu odmah prelazi na lijevu stranu Solina u šumu i za 15 minuta izlazi na prijevoj pod Bačić kukom. Ova staza vodi uglavnom po planinskim livadama, uz krasne vidike na more i Bačić kuk.

Bačić kuk (1304 m) najviši je vrh u skupini Dabarskih kukova. S njega je izvrstan pogled na niz Dabarskih kukova koji se pružaju u nizu od 10 km sve do Baških Oštarija.

• Dužina staze: 4.5 km
• Težina staze: Srednje teško
• Visinska razlika: 240 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Ne

Baške Oštarije – Kiza

Od kraja Stupačinova (zaselak na Baškim Oštarijama) krene se makadamskom cestom u pravcu Jadičevca. Markacija uskoro lijevo strmo skreće u pravcu Kize. Staza prolazi bukovom šumom i zanimljivim planinskim livadama okruženima stijenama Dabarskih kukova, te se nakon otprilike 45 minuta stiže podno vrha Kize (1278 m) odakle se pruža prekrasan pogled na greben Dabarskih kukova koji se protežu sve do Bačić kuka.

• Dužina staze: 3.6 km
• Težina staze: Srednje teško
• Visinska razlika: 262 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Ne

Baške Oštarije – Ljubičko brdo

Tura počinje na Baškim Oštarijama kod crkve sv. Elizabete odakle se kreće seoskim putem u pravcu Ljubičkog brda. Nakon ulaska u šumu, markacija skreće lijevo uzbrdo. Stazom se prolazi kroz bukovu šumu, nakon čega se izlazi na početak krševite padine obrasle grmljem i stiže do pojasa travnjaka, uspinje se travnjakom prema hrptu i do vrha (1320 m).

• Dužina staze: 3.5 km
• Težina staze: Srednje teško
• Visinska razlika: 406 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Ne

Baške Oštarije – Sadikovac

Uspon počinje na državnoj cesti D 25 (Karlobag – Gospić) na ulazu u Baške Oštarije iz pravca Gospića, nedaleko od proširenja ceste gdje se može ostaviti automobil. Na početku uspona markacija vodi u gustu bukovu šumu.

Staza se postupno uzdiže i nakon 1 km skreće oštro lijevo i izlazi na šumsku vlaku, po kojoj se nastavlja još 1 km, zatim kratko kroz šumu, a potom izlazi na travnati greben. Nastavlja grebenom po dobro ugaženoj stazi do ponovnog ulaska u šumu desno od grebena. S ovog grebena otvaraju se lijepi vidici u svim smjerovima.

Dalje se nastavlja oštrijim usponom po kamenju, a nakon 15 minuta izlazi se na položeniji travnati hrbat kojim dobro ugaženi put vodi do vrha na drugom kraju grebena. Veliki Sadikovac nalazi se na nadmorskoj visini od 1286 m. Otprilike 50 m prije vrha nalazi se krška jama uz samu stazu (potreban oprez!).

• Dužina staze: 3.5 km
• Težina staze: Srednje teško
• Visinska razlika: 360 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Ne

Rizvanuša – Visočica

Uspon počinje na državnoj cesti D 25 (Karlobag – Gospić) na ulazu u Baške Oštarije iz pravca Gospića, nedaleko od proširenja ceste gdje se može ostaviti automobil. Na početku uspona markacija vodi u gustu bukovu šumu.

Staza se postupno uzdiže i nakon 1 km skreće oštro lijevo i izlazi na šumsku vlaku, po kojoj se nastavlja još 1 km, zatim kratko kroz šumu, a potom izlazi na travnati greben. Nastavlja grebenom po dobro ugaženoj stazi do ponovnog ulaska u šumu desno od grebena. S ovog grebena otvaraju se lijepi vidici u svim smjerovima.

Dalje se nastavlja oštrijim usponom po kamenju, a nakon 15 minuta izlazi se na položeniji travnati hrbat kojim dobro ugaženi put vodi do vrha na drugom kraju grebena. Veliki Sadikovac nalazi se na nadmorskoj visini od 1286 m. Otprilike 50 m prije vrha nalazi se krška jama uz samu stazu (potreban oprez!).

• Dužina staze: 3.5 km
• Težina staze: Srednje teško
• Visinska razlika: 360 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Ne

Ljubotić – Stap

Polazna točka za ovaj izlet je selo Ljubotić, odnosno autokamp u tom selu. Automobil treba parkirati ispred recepcije autokampa. Tu počinje i markacija. Od ovog mjesta do Stapa vode dva markirana puta: preko Zagona i Livodica. Put preko Zagona je nešto kraći, a oba se puta nakon otprilike sat i pol hoda spajaju. Ovdje je opisan uspon preko Livodica.

Markirana planinarska staza vodi prema dolini Rastovci. Uz rub ove doline izgrađena je nova makadamska cesta koja vodi do Livodica. Na ovom dijelu uspona koji vodi po makadamskom putu treba dobro pripaziti na slabo označeno skretanje desno!

Iz Livodica započinje strmiji uspon do prijevoja s lijepim pogledom na more i Paški most. Nakon prijevoja planinarska staza ulazi u šumu i zaobilazi nekoliko dolaca po nešto položenijem usponu, dolazi se na dolac Stap, na čijem se sjevernom rubu nalazi planinarsko sklonište Tatekova koliba (960 m).

• Dužina staze: 6 km
• Težina staze: Srednje teško
• Visinska razlika: 660 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Izvor u blizini skloništa

Prezid – sklonište Crnopac – Crnopac

Na području Prezid (9 km od Gračaca) najviša je točka ceste Gračac – Obrovac, a 500 m nakon nje slijedi tunel od 160 m. Kada se polazi iz Gračaca, put za sklonište Crnopac započinje 1200 m prije tunela Prezid, na mjestu gdje se lijevo odvaja brdska cesta. Brdskom cestom može se automobilom voziti još oko 4 km do okretišta, odakle desno kroz šumu ima 20 minuta do skloništa (od glavne ceste do skloništa trebaju 2 sata pješice).

Uspon od skloništa na vrh traje više od 2 sata i dosta je težak. S vrha se pruža širok vidik na Liku i Ravne kotare. Povratak na cestu preporučuje se lakšom varijantom od 2,5 sata koja se pri silasku odvaja malo ispod vrha lijevo i primorskom padinom silazi na cestu Gračac – Obrovac 100 m od tunela Prezid. Uspon jednim i silazak drugim putem ukupno traju 6 sati.

• Dužina staze: 9.2 km
• Težina staze: Teško
• Visinska razlika: 580 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Ne

Put Malog Princa

Početak obilaska Puta Malog princa nalazi se u blizini skloništa Crnopac odakle se dolazi do prvog raskrižja i slijedi markacija desno za Bili kuk i Put Malog princa. Staza se najprije spušta po gustoj bukovoj šumi u vrtaču, da bi se nakon toga ponovo počela uzdizati do sljedećeg križanja putova, otkuda započinje Put Malog princa. Staza obiluje čudnovatim i posebnim kamenim tvorevinama.

Cijela je staza označena posebnim imenima kroz koja se prolazi: Dvori, Konoba, Dvorska vrata, Niska vrata, Zdenkova jama, Šušnjevac, Slipi klanac, Podkuk, Papratnjak, Tisni klanac, Krivi klanac, Tonkina vrata, Stankina vrata, Kičma, te na kraju Nebeska vrata.

Nakon prolaska kroz Nebeska vrata, nastavljamo put po šumskoj stazi, koja ubrzo dovodi do križanja puteva: desno Kita Gaćešina, a lijevo Bili kuk.

Nastavljamo put ispod Bilog kuka, i negdje otprilike na sredini staze od ovog raskrižja do mjesta gdje započinje Put Malog princa treba skrenuti lijevo ukoliko se želi uspeti na Bili kuk.

Od ovog mjesta do vraćanja na početak staze Malog princa i križanja u pravcu skloništa ima još oko 200 m.

Ova se staza ubraja među zahtjevnije staze, traži dobru fizičku kondiciju i planinarsko iskustvo i vještinu penjanja, a iako u promjeru ima samo 600 m, za njezin obilazak potrebno je više od 3 – 4 sata hoda, ovisno o tome koliko će se vremena izgubiti u razgledavanju, fotografiranju i uživanju u njenoj nesvakidašnjoj ljepoti. Staza je osigurana klinovima, sajlama i ljestvama na svim opasnijim mjestima.

• Dužina staze: 2.5 km
• Težina staze: Teško
• Visinska razlika: 120 m
• Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
• Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
• Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
• Dostupnost pitke vode: Ne

JU PP TELAŠĆICA

Geomorfološke odlike Dugog otoka pa tako i Parka prirode Telašćica čine ga idealnim mjestom za sve ljubitelje trekkinga i planinarenja. Krajolik je  pretežno brdovit, a kombinacija kamenjara i šumovitih predjela čine ga posebnim izazovom.

Doživjeti prirodu Parka prirode Telašćica najbolje je tijekom proljeća kada su vremenske prilike najpogodnije i priroda najatraktivnija.

Pješačko biciklistička karta Dugog otoka koja uključuje i područje Parka prirode Telašćica razvijena je od strane Turističke zajednice Dugi otoka koja se nalazi u turističkoj ponudi, a dostupna je posjetiteljima koji  samostalno razgledavaju otok.

Otvori pješačko biciklističku kartu Dugog otoka.